Lucidar


Ivan Zoričić: "Tragom jezičnih nedoumica"


Knjiga „Tragom jezičnih nedoumica” bio je relevantan dio općih  auto­ro­vih je­zič­nih nastojanja. Sastoji se od tri veće cjeline: Iz hrvatske je­zične današnjosti, Hrvatski za oko i uho, Mala kronika hrvatskog jezikoslovlja 1999.- 2003. U svakoj od njih uvršteno je više priloga koji se bave mahom otvorenim jezičnim pitanjima u teoriji ili u boljoj jezičnoj praksi. Pritom je autorov pristup prije svega stručno utemeljen, suvremen i nije isključiv ni jednostran. Svaki jezični podatak potanko osvjetljava uzimajući u obzir njegovo podrijetlo, proširenost i zastupljenost u različitim stilovima hrvatskoga jezika.

O namjeni knjige autor u Predgovoru piše: „Upravo tako kako se može razabrati iz naslova, ova bi knjiga htjela biti od koristi ponajvećma znatiželjnicima, onima što su nemirna duha, ustrajnim tragačima za novim, boljim, prikladnijim izrazom, kojima je jezik prije svega temeljno sredstvo što ih vezuje s drugima i sa svijetom pa ga stalno dotjeruju, usavršavanja, prebiru po tekstovima i osluškuju vje­štinu izričaja sugovornika, nerijetko zapitkuju, u stalnom su dijalogu ne sa­mo sa sadržajem svake pisane i usmene poruke već i s njezinim jezikom i stilom, jer su dva glagola od kojih je nastala složenica znatiželjnik (znati i željeti) u osnovi njihove naravi i jer su oni, glagoli željeti i znati pokretači svekolikog, a to će reći i jezičnog napretka.”

Budući da je autor računao sa širim čitateljski krugom, uvrstio je u rukopis još i Kazalo riječi, koje čitatelju pomažu da brzo nađe riječ koja ga zanima, te poduži  popis važnije priručničke literature.

Ocjenjivači su ovoga rukopisa primijetili, pored ostaloga, da je Zoričić i o složenijim jezičnim pitanjima pisao zanimljivo, pregledno, iscrpno u mjeri u kojoj to traži tema o kojoj je raspravljao.


ISBN 953-6487-28-4

Godina izdanja: 2004.
Format: 11,5 x19 cm
Opseg: 343 stranice
Uvez: talijanski u boji, šivano, sjajno plastificirano



Ivan Zoričić (1937.-2018.) bio je profesor je suvremenoga hrvatskog standardnog jezika na puljskom Filozofskom fakultetu. Rodio se u Pakovu Selu kod Drniša. Školovao se najprije u Drnišu, potom završava gimnaziju u Šibeniku, a na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je hrvatski jezik i književnost i ruski jezik. Doktorat iz filologije stekao je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Bio je profesor na nekoliko puljskih škola, a od 1978. djeluje na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji, danas Filozofskom fakultetu u Puli.

Glavna područja njegova znanstvenog i stručnog rada bila su su normativna akcentologija i popularizacija hrvatskoga jezika i jezične kulture. Prvom pripadaju knjige „Naglasni odnosi i norma” u izdanju Školskih novina iz Zagreba (1990.) i „Naglasak pridjeva u hrvatskome književnom jeziku”, Pedagoški fakultet u Puli, 1998. Bio je suautor knjige „Naglasak u hrvatskome književnom jeziku”. Drugo područje njegova djelovanja pokrio je izvrsni jezični savjetnik „Hrvatski u praksi”, ZN „Žakan Juri”, Pula, 1998. te brojni prilozi u javnim priopćajnim sredstvima. U posebnoj rubrici „Bilješke o jezičnoj kulturi” u Glasu Istre i u Vjesnikovu „Jezičnom savjetniku” objavio je preko 170 članaka o različitim jezičnim i pravopisnim pitanjima današnjega hrvatskog jezika. Povrh toga autor je većeg broja rasprava i članaka objavljenih u mnogim stručnim i znanstvenim časopisima, među kojima su Filologija, Jezik, Radovi Pedagoškog fakulteta u Puli, Tabula, Istra, Fluminensia i dr.